Lunarna Nova godina

Pored najrasprostranjenijeg gregorijanskog i nama poznatog julijanskog, svet trenutno koristi još pedesetak kalendara koji se najgrublje dele na solarne, lunarne i lunarno-solarne.


Lunarnu Novu godinu ne slavi cela Azija

Budistički kalendari, na primer, najviše se koriste u kopnenom delu jugoistočne Azije – Kambodži, Laosu, Mijanmaru i Tajlandu. Iako su ove zemlje prihvatile gregorijanski kalendar kao zvanični, Nova godina se dočekuje i 31. decembra i kada sunce uđe u sazvežđe Ovna. U Mijanmaru se, prema burmanskom kalendaru, najčešće slavi sredinom aprila i zove se Thingyan. Kambodžanska ili kmerska Nova godina (Choul Chnam Thmey) je trodnevni praznik koji označava kraj žetve i početak kišne sezone. Najčešće počinje 13. ili 14. aprila. Tri dana se slavi i u Laosu (Pi Mai), a način obeležavanja je sličan najpoznatijem prazniku jugoistočne Azije – tajlandskom Songkranu koji se proslavlja tako što se ljudi masovno polivaju vodom. Slično slavi i etnička zajednica Dai u kineskoj pokrajini Junan.



Kineski kalendar

Što se ostatka Kine tiče, godina počinje mladim mesecom u prvom lunarnom mesecu, odnosno na drugi mlad mesec posle kratkodnevice, ili prevedeno u brojeve – negde između 20. januara i 20. februara. 

Lunarni ciklus traje šezdeset godina i podeljen je na četiri dvanaestogodišnja ciklusa. Svaka godina nosi ime po nekom od dvanaest znakova zodijaka. Ovaj sistem se drugačije naziva Stabla i Grane. Šezdeset varijacija dobija se kombinovanjem dvanaest znakova zodijaka ili Zemljaskih grana (pacov, vo/bik, tigar, zec – u Vijetnamu je mačka, zmaj, zmija, konj, koza, majmun, petao, pas i svinja) i deset Nebeskih stabala (pet elemenata – drvo, vatra, zemlja, metal, voda – koji mogu biti u yin ili yang varijantama). U skladu sa tim, svaka godina zapravo ima tri oznake. Na primer, 2020. je klasifikovana kao yang metal pacov (naljutiću se ako niko ovako ne nazove bend), a 2021. će biti yin metal vo/bik (važi isto što se benda tiče). Trenutni lunarni ciklus počeo je 1984. godine, a završava 2044. godine, što će biti najbolja godina za put u Kinu i prilika koja se pruža jednom u životu.

Legendu o nastanku znakova zodijaka pročitajte OVDE.


Običaji


Mala godina

Nedelju dana pre dočeka počinje Mala godina – period priprema za Prolećni festival (što je treće ime kineske ili lunarne Nove godine). Čišćenje je prva aktivnost, što iz praktičnih razloga, što zbog sujeverja. Homonim reči prašina je reč staro, a sve što je staro treba da ostane u staroj godini. U ovom periodu se bacaju bespotrebne i polomljene stvari i kupuje se što više novih. Gradovi su dekorisani i brendovi izbacuju tematske artikle.

Tih dana se priprema i novogodišnja večera jer se oko Nove godine ne koriste noževi da se ne bi presekla sreća.

Prolećno veliko spremanje mora biti završeno pre kraja godine jer se početkom naredne ne čisti da se ne bi očistila nova sreća prikupljena tokom praznika.



Dan dočeka

Okupljanje porodice oko večere je najvažniji element praznika. Gde god da žive, Kinezi tokom Male godine putuju kućama kako bi praznike proveli sa najbližima i ta putovanja čine najveću godišnju migraciju ljudi na planeti. Sva ostala putovanja, naročito ako nisu planirana mesecima unapred, prilično su…nemoguća.

Kinesku Novu godinu slavi četvrtina ukupne populacije planete.


Trpeza

Tokom celog perioda, a posebno za doček, služi se i jede samo srećna hrana. Koliko će sreće ili nesreće doneti obrok zavisi od izgleda i načina na koji se izgovara ime namirnica, a početkom godine je posebno važno da nam sve što radimo donosi sreću jer se veruje da će čitava godina biti kao njen početak.



Šta čini srećnu novogodišnju trpezu?
  • Cela riba, bar jedna. Način na koji se izgovara reč riba sličan je izgovoru reči višak, a Kinezi vole da imaju višak svega na kraju godine jer veruju da će im tako naredne biti lakše da imaju još više. Naravno, izbor ribe je takođe podređen zvuku njenog imena pa se obično bira karaš jer zvuči kao sreća, srebrni šaran jer zvuči kao poklon ili som koji zvuči kao godina višk(ov)a. Ukoliko se jede samo jedna riba, za doček se jede sredina, a krajevi se ostavljaju za sutradan. Alternativno rešenje je priprema dve ribe. U svakom slučaju, bitno je da riba bude pojedena poslednja. Servira se tako što se glava okreće ka starijim članovima porodice kako bi im se ukazalo poštovanje. Ostatak porodice može da se posluži tek kada osoba prema kojoj je glava okrenuta počne da jede. Tokom obroka riba se ne pomera, a osobe prema kojim su okrenute glava i rep treba da piju zajedno.
  • Kineske knedle, naročito u severnom delu zemlje. Legenda kaže da što više knedli pojedeš za Novu godinu – više para ćeš zaraditi naredne godine. Pune se različitim mesnim ili vegetarijanskim nadevima. U dobru srećnu knedlu u ovom periodu nikako se ne stavlja kiseli, već običan kupus. Pravi se što više nabora jer ako je ivica previše ravna – siromašna će biti godina. Neki ljudi u knedle stavljaju razne stvari – beli konac za dugovečnost, pare za bogatstvo, kikiriki za zdravlje – pa ko šta nađe, kao kod nas za Božić. Neki ne stavljaju ništa, nije moranje.  Knedle se ne slažu u krug jer to znači da u životu neće biti cilja.
  • Prolećne rolnice su dobile ime po ovom festivalu. Naročito su popularne na istoku zemlje. Sastoje se od tankog testa u koje se uvija različito punjenje i onda se sve to prži dok ne postane zlatno.
  • Nian gao je kolač od lepljivog pirinča, šećera, kestenja, kineskih urmi i listova lotosa. Jedu se jer simbolizuju više prihode ili bolje pozicije.
  • Slatke pirinčane kuglice se na severu zemlje jedu samo tokom Festivala lampiona, a na jugu tokom celog Prolećnog festivala, često umesto knedli koje su tu manje popularne. Oblik – da ne kažem okruglost – povezuje se sa zajedništvom – uglavnom se misli na porodicu.
  • Rezanci dugovečnosti se, pogađate, jedu zbog želje za dugovečnošću. Od običnih rezanaca ih razlikuje – pogađate – to što su duži. Na severu Kine se tradicionalno jedu prvog dana u godini.
  • Voće  – pomorandže, madarine, kineske urme, kumkvat, pomelo.


Dekoracija

Kuće se u najvećoj meri ukrašavaju na dan dočeka, a samo poneki ukras se stavlja u prethodnim danima. Skoro svi ukrasi su crveni jer što se Kineza tiče – ne postoji srećnija boja.



Kineski lampioni se kače svuda – u javnom prostoru, po poslovnim zgradama i privatnim kućama. Veruje se da će lampion kod vrata oterati lošu sreću.

Na vrata se kače crveni kupleti. Dve trake se kače paralelno vertikalno; na svakoj se obično nalazi sedam karaktera. Kaligrafi ili štamparija tu pišu poeme o dolasku proleća ili lepe želje i nadanja. U nekim slučajevima, između ovih traka stavlja se još jedna i takođe u nekim slučajevima – kupleti se ne skidaju do sledećeg Prolećnog festivala.

Legendu o nastanku ove tradicije pročitajte OVDE.

Na prozore se lepi dekoracija od isečenog papira. Deo koji nije isečen obično bude u obliku znaka godine koja dolazi, životinje ili biljke koja bi trebalo da donese bolju budućnost. Na primer, nar je simbol plodnosti, a patka ljubavi.

Novogodišnje slike mitskih figura i biljaka lepe se na vrata i zidove.

Kineski znak fu, napisan naopako na kvadratni papir okrenut pod uglom od 45 stepeni, kači se na ulazna vrata da bi doneo sreću. Fu znači sreća, a okreće se naopako kako bi sreća kuljala jer je desna strana karaktera originalno bila piktogram za teglu. Kad teglu okrenemo naopako – sadržaj izađe, u ovom slučaju po ljudima koji se nalaze u blizini.



Drvo kumkvata u svom imenu sadrži reči zlato i sreća, pa ga treba imati u kući zarad bogatstva. Posebno je popularno na jugu Kine, u kantonskom govornom području.

Cveće je simbol proleća, pa i Prolećnog festivala. Za dekorisanje su najpopularnije procvetale grane šljive ili breskve, orhideje i božuri, a najviše se koriste u Hong Kongu i Makau.


Pokloni

Novogodišnji pokloni – sam poklon, ali i pakovanje – trebalo bi da budu crveni, zlatni ili žuti.

Bela se izbegava jer asocira na sahrane, a plava i crna su bliske smrti.

Kineska Nova godina je možda i najpoznatija po malim crvenim kovertama sa novcem koje porodica poklanja deci i starijim članovima. Koverte mogu da dobiju i zaposleni od firme u kojoj rade, a mogu da se pošalju i digitalno, putem aplikacije WeChat.



Novac se nikako ne stavlja u belu kovertu jer se tako zapakovan daje na sahranama.

Legendu o crvenim kovertama pročitajte OVDE.

Iako su parni borjevi poželjniji od neparnih, nikada se ne poklanja bilo šta čega ima četiri – ni četiri poklona, ni poklon koji ima bilo kakve veze sa četvorkom, ni količina novca koja u sebi sadrži ovaj broj. U pitanju je – pogađate – sujeverje koje je u ovom slučaju toliko jako da u zgradama neće biti četvrtog sprata, u avionu četvrtog reda i četvrtog sedišta itd. Reč četiri izgovara se gotovo identično kao reč smrt.

Najsrećniji broj je osam.

Kako se daju pokloni?

Kada se predaje, poklon se uvek drži sa dve ruke. Isto važi i za vizitkarte.

Novčanice koje se poklanjaju moraju biti nove i neoštećene.

Pokloni se prvo predaju najstarijem članu porodice.

Pokloni se ne otvaraju odmah. Umesto toga, osoba će se zahvaliti i odložiti darove, a otvoriće ih kada bude sama.



Lista loših poklona: bilo šta oštro (makaze, nož) – preseca odnos, sreću; broj četiri – smrt; cipele – reč zvuči isto kao nesreća, zlo; maramice – simbol pozdrava, opraštanja od nekoga; kišobran – reč zvuči isto kao reč raskid; ogledala – privlače duhove; crne i bele stvari – sahrane; sečeno cveće – smrt, posebno žute hrizanteme i bilo koje belo cveće; kruške – poklon za sahrane; satovi – smrt.

Lista dobrih poklona: čaj, setovi za serviranje čaja, alkohol, duvanski proizvodi. Starijim ljudima se poklanjaju šalovi, odeća, rukavice, kape (sve osim zelenih jer je zelena kapa simbol ljubomore). Deci se daju pare u crvenim kovertama, ali mogu da prođu i knjige, igračke i školski pribor.


Zabava

Kineski novogodišnji program je najgledanija televizijska emisija na svetu. Princip je sličan kao svuda – poznate ličnosti pevaju i plešu.

Petarde i vatromet su bitan deo proslave. Pre nego što su izmislili petarde, Kinezi su palili bambus čije je pucketanje teralo zle duhove. Ali ne lezi vraže, Kinezi su izmislili i barut pa bi bilo skroz glupo da bambus nisu napunili barutom pa onda zapalili. Prasak je bio jači, više duhova je oterano i tako su petarde postale deo novogodišnje tradicije.

Istu namenu ima i vatromet. Kinezi poseduju 90% ukupne svetske proizvodnje vatrometa, a tokom ovog perioda se potroši više nego igde na svetu u bilo kom trenutku.



Priču o vatrometu i čudovištu po imenu Nian pročitajte OVDE.

U poslednje vreme se vatrometi sve češće zabranjuju zbog zaštite životne sredine, a na slavljenike se apeluje da se pridruže fešti uz velike gradske vatromete umesto da organizuju privatne.

Hong Kong tradicionalno organizuje spektakl na nebu koji upotpunjuje Simfoniju svetla – najveći trajni light & sound show na svetu koji se događa svake večeri u  20h, ali ove godine je vatromet preseljen u virtuelni svet.


Lažni dečko/devojka

Žene u Kini bi trealo da se udaju do tridesete, a muškarci do trideset druge godine. Ukoliko se to ne dogodi, porodica uglavnom odlepi. Tokom porodičnog skupa kakav je Nova godina, samci će proći kroz niz neprijatnih pitanja i pritisaka, a neki roditelji će otići i korak dalje i svojoj deci ugovarati sastanke.

Kako bi izbegli ceo taj cirkus, single ljudi iznajmljuju momke i devojke što se obično pretvori u još veći cirkus. Cena celodnevnog najma u sezoni ide i do 200e, što je u Kini neretko cela mesečna plata. Ponude obično pokrivaju večeru sa užom porodicom, odlazak u novogodišnju kupovinu, ponekad i zajedničku posetu hramu. Doplaćuje se druženje sa širom rodbinom, a obino ne dolazi u obzir držanje za ruke, ljubljenje ili bilo šta slično.

Festival lampiona (Yuan Xiao)

Od Nove godine do prvog punog meseca svakog dana se nešto proslavlja. Tada udate ćerke dolaze u posetu roditeljima, slavi se rođendan Cara od Žada i rođendan svih ljudi jer su i u ovoj priči stvoreni sedmog dana, pale se papirne ponude za božanstva i pretke, šestog dana se izbacuje đubre koje se nakupilo tokom praznika kako bi se odagnao duh siromaštva, održava se još porodičnih i poneka poslovna večera i tako do petnaestog dana – Festivala lampiona.



Obeležava se, ako do sada niste zaključili, paljenjem lampiona koji mogu biti toliko mali da staju u šaku, ali i ogromni.

Kongming lampioni – leteći lampioni – su svetski poznata varijacija na temu – nekada su se koristili kako bi ljudi signalizirali da su preživeli bitku, a danas su simbol nade, uspeha i radosti. Najčešće ih pale parovi bez dece i trudnice jer kinesko ime ovih lampiona zvuči kao dodati decu.

Tokom ovog festivala, na lampionima se ispisuju zagonetke koje tokom večeri treba rešiti.

Festival lampiona smatra se i pravim kineskim Danom zaljubljenih jer je nekada ovaj dan bio idealan za susrete pošto Kineskinje inače nisu prečesto izlazile, a lampioni bi doprineli romantičnoj atmosferi.



Yuan xiao je jelo koje se tradicionalno služi na ovaj dan i koje je po njemu dobilo ime. U pitanju su slatke okruglice od pirinčanog brašna, Mogu biti pržene ili kuvane na pari, ali se najčešće kuvaju i služe u vreloj vodi.


Lunarna Nova godina u drugim zemljama

Vijetnam – Tet; Južna Koreja – Seollal; Tibet – Losar; Mongolija – Tsagaan Sar


Komentari, pitanja, želje i pozdravi su dobrodošli, kako ovde, tako i na Facebook stranici Priče sa istoka ili na Instagram profilu @pricesaistoka na kom ćete dobiti najbrže odgovore!

Hvala na čitanju!


Tekst, fotografije i ilustracije zaštićeni su autorskim pravom, pripadaju autoru i ne mogu se koristiti bez dozvole. Sve upite o eventualnom preuzimanju pošaljite na danijela@pricesaistoka.com. Hvala na razumevanju!

4 thoughts on “Lunarna Nova godina”

  1. Ivana Stevanović

    Konacno sve tvoje divne price na jednom mestu.
    Zelim ti puno srece i radujem se novim tekstovima.
    Samo napred.
    :-*

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *